Litra istog ulja lani 11, danas 17 kuna. Kilogram brašna za kunu skuplji, maslac za nekoliko kuna skuplji. Proizvođači potvrdili – predstoji nam još poskupljenja, javlja RTL
Ma koliko se trudili, u svom obilasku trgovina i tržnica ekipa RTL-a nije mogla naći litru suncokretova ulja koje bi bilo jeftinije od 11 kuna i tu cijenu je imalo ono na akciji. Najskuplje ulje suncokreta penjalo se i do 17 kuna. Lani? Ako se prolistaju katalozi trgovina s početka studenog prošle godine, lako se nađe ulje i po osam kuna, a na akciji i po sedam kuna.
Vidi se i razlika u cijeni maslaca, čija se redovna cijena sada po trgovinama vrti oko 25 kuna. Jeftiniji je maslac trgovačkih robnih marki i takvi su redovito 16 ili 17 kuna. Samo na jednom mjestu našli su maslac koji je na akciji bio osjetno povoljniji i koštao je 13 kuna.
Lani je, pak, maslac u ovo vrijeme redovito bio 22 ili 23 kune, ali ga se na akciji moglo dohvatiti i za deset kuna. Usporedili su cijenu maslaca istog proizvođača u jednoj trgovini sada i lani – redovna mu je cijena 25 kuna, a lani je bila 21 kunu.
Poskupjelo je i brašno. Ono glatko, poznatog domaćeg proizvođača, lani se prodavalo po 5,99 kuna, a sada je kunu skuplje. I meso je poskupjelo. Kilogram svinjskog buta lani se mogao naći po cijenama od 40 kuna, a na akcijama bi se zano naći i po malo više od 20 kuna. Sada kilogram buta košta i do 70 kuna, a na akcijama ga ima i po malo manje od 40 kuna.
Iz Grupacije Pivac, koja obuhvaća Mesnu industriju Braće Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda, kažu da se cijene mesa nanovo formiraju svaki tjedan, dok su unazad godinu dana bile stabilne.
“U zadnjih desetak dana vidljiv je blagi rast cijena za većinu pozicija svinjskog mesa, a očekujemo da će uskoro doći i do većih skokova. Naime, cijene inputa u stočarskoj proizvodnji, u prvom redu stočne hrane, od početka ove godine drastično su porasle, za 50 do čak 80 posto. Istovremeno su cijene mesa na burzama bile stabilne zbog tržišnih viškova, pa nije dolazilo niti do poskupljenja cijene mesa u veleprodaji, što dugoročno nije održiva situacija ni za stočare, ni za mesoprerađivačku industriju”, odgovorili su iz Grupacije Pivac.
Dodaju kako su pojedine kategorija mesne sirovine, energenata i troškova radne snage, kao i troškovi zaštitne opreme i sredstava za sanitaciju i higijenu, utjecali su na porast troškova proizvodnje oko 10 posto. U Pivcu predviđaju val poskupljenja svježeg mesa u narednim mjesecima, i to na razini čitave mesne industrije.
“Teško je predvidjeti razmjere jer na cijenu finalnog proizvoda utječe niz vanjskih okolnosti”.
Da je godina teška, potvrđuje i direktor marketinga i maloprodaje Mlinara Mario Scherr koji kaže:
“Veliki porast cijena osnovne sirovine – brašna, te ambalaže i energenata ima veliki utjecaj na samu cijenu proizvoda, dok porast cijena benzina za nas, kao velikog distributera s voznim parkom koji uključuje više od 220 transportnih/dostavnih vozila i 40 tak ostalih vozila, predstavlja značajnu troškovnu stavku u finalnoj kalkulaciji proizvoda.”
Njihovi proizvodi u maloprodaji, kaže Scherr, poskupjeli za su za četiri do pet posto u odnosu na lani. Je li to kraj poskupljenju?
“Nažalost, prema dostupnim prognozama, val povećanja cijena nastavit će se i početkom iduće godine, što vjerojatno znači da ćemo nažalost dio troškova morati podijeliti s tržištem”, rekao je Scherr.
Da idu mjeseci dizanja cijena, potvrdili su i iz Podravke.
“Kontinuirano i značajno rastu cijene gotovo svih sirovina, ambalaže, ali i transporta te energije. Rast se nastavlja i prelijeva i u sljedeću godinu i to u visokim postotcima. Primjerice, metalna ambalaža je skuplja za 75 posto, kartonska za 20 posto, a staklena za 15 posto. Jednako tako su i sirovine poskupjele – šećer i sladila rastu za 20 posto, ulja i masti gotovo 30 posto, a žitarice iznad 15 posto”, kažu u Podravci.
I njima su rasli troškovi energije za 50 posto, poskupio je i transport – kontejnerski prijevoz skuplji je tri do četiri puta u samo godinu dana.
“Do sada smo taj rast amortizirali kroz unutrašnje rezerve, a i u sljedećoj godini ćemo, biti snažno fokusirani na optimizaciju troškova i smanjivanje svih onih koji nisu esencijalni. No, u ovakvim okolnostima koje se ne mijenjaju nabolje postaje nemoguće osigurati stabilnost i održivost poslovanja bez određenih korekcija cijena.
Svjesni koliko troškovi hrane utječu na standard naših sugrađana, nastojat ćemo da povećanja cijena budu najmanja moguća s tim da je važno napomenuti da Podravka definira veleprodajne cijene dok cijene u maloprodaji određuju naši trgovački partneri”, rekli su iz Podravke.
Iz HGK kažu da su cijene dobara i usluga za i usluga za osobnu potrošnju od rujna do kolovoza porasle za jedan posto, na godišnjoj razini za 3,3 posto. Najviše su u odnosu na lani poskupjela ulja i masti – za 7,2 posto, a za 1,3 posto skuplje si su kruh i žitarice.
“Generator povećanja cijena ne leži u trgovini, već u povećanju ulaznih cijena dobavljača te ulaznih cijena energenata, porasta cijena sirovina sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe hranom”, odgovorili su iz HGK i podsjetili da je Vlada ograničila cijenu goriva na 11,10 i 11 kuna po litri goriva.
Podsjećaju da hrana još uvijek čini veliki dio kućnog budžeta i doslovno pojede 30 posto novčanika.
“Poznato je kako je taj trošak veći što je zemlja siromašnija. U Europi i SAD-u taj se udio kreće u rasponu od 11 posto do 13 posto, a u razvijenijim europskim zemljama između 5 posto i 8 posto. Ako dođe do značajnijeg poskupljenja hrane, zasigurno je da će se to odraziti i na osobnu potrošnju, a za očekivati je i na onu blagdansku”, rekli su iz HGK.
