Nova studija o mjerama osobne zaštite protiv covida, što uključuje pranje ruku, nošenje maski i fizičko distanciranje, konačno je utvrdila koja od njih koliko pridonosi sprečavanju širenja zaraze
Pokazalo se da je nošenje maski najučinkovitija zaštita, da smanjuje mogućnost prijenosa virusa za 53%.
Studija sa Sveučilišta Monash u Australiji, objavljena u prestižnom časopisu British Medical Journal, analizirala je 72 ranije studije o učinkovitosti pranja ruku, nošenja maski i fizičkog distanciranja.
Pokazalo se i to da pranje ruku dodatno i u istoj mjeri pridonosi sprečavanju širenja virusa. Maske su se ipak zadržale na prvom mjestu.
Fizičko distanciranje pokazalo se da za 25 posto smanjuje šanse prijenosa virusa s jedne na drugu osobu.
Studija je obradila i cjepiva, za koja je konstatirala da širenje zaraze ne sprječavaju u potpunosti, što je bilo jasno od početka, prenosi RTL.
Za stjecanje kolektivnog imuniteta navodi se da uvelike ovisi o stopi procijepljenosti stanovništva, ali ujedno i o istodobnom odgovoru stanovništva na epidemiološke prilike u smislu ponašanja, zatim o vrstama primijenjenih cjepiva, što je također jasno odranije.
Ranije se već pokazalo da su pojedina kineska cjepiva pokazala manju razinu zaštite. Konačno, studija ističe koje su prioritetne skupine za cijepljenje, kao i postojanje mutacija koronavirusa.
Zaključak studije je da će mjere fizičkog distanciranja, obavezne uporabe maski za lice i higijene ruku ostati dio prevencije bolesti javnozdravstvenog sustava sve do razvijanja kolektivnog imuniteta.
Kolektivni imunitet, pak, direktno ovisi o udjelu cijepljenih u svakoj pojedinoj zemlji. U vrijeme kad se Zapadom počela širiti delta varijanta virusa SARS-CoV-2, glavni američki stručnjak Anthony Fauci, inače i savjetnik predsjednika SAD-a, konstatirao je da je u takvim uvjetima nužna procijepljenost od najmanje skoro 90 posto.
