Dobra je vijest da broj onih koji će trebati bolničko liječenje te onih na respiratoru neće ni izbliza rasti kao u drugom valu, kad je dnevni broj preminulih znao premašiti i 90, kaže Ozren Polašek
Nacionalni stožer i Vlada danas će odlučivati o produljenju, ublažavanju ili pooštravanju epidemioloških mjera, u čemu će važnu ulogu igrati i stav Znanstvenog vijeća koje će se danas, nakon dva mjeseca stanke, sastati s premijeromAndrejom Plenkovićem, javlja Jutarnji list.
Brojevi temeljem kojih će se donositi odluke nisu dobri: jučer smo imali 3099 novih slučajeva, u bolnici je bilo 1955 pacijenata, od toga njih 185 na respiratoru, a preminula je 41 osoba.
Iako dio analitičara upozorava da se nalazimo na vrhuncu trećeg vala, projekcije dr. Ozrena Polašeka s Medicinskog fakulteta u Splitu, člana Znanstvenog savjeta koji od samog početka pandemije izrađuje projekcije za Vladu, pokazuju da se situacija, ostanu li svi ostali faktori isti, neće smiriti: za dva tjedna, odnosno 28. travnja, dnevni broj zaraženih premašit će 4000, odnosno u odnosu na jučer narast će za trećinu.
Dobra je vijest ta da broj onih koji će trebati bolničko liječenje te onih na respiratoru neće ni izbliza rasti kao u drugom valu, kad je dnevni broj preminulih znao premašiti i 90. No u naredna dva tjedna broj preminulih ukupno bi se mogao povećati za gotovo 400, a broj hospitaliziranih za 300, na ukupno oko 2300. Riječ je, ističe dr. Polašek, o modelu koji ovisi o nizu faktora te konačna slika ne mora nužno biti ovakva.
‘Jedan od alata koje koristimo u praćenju epidemije je modeliranje podataka. Pri tome koristimo četiri pokazatelja, a to su broj zaraženih, broj bolesnika u bolnicama, bolesnika na respiratoru i broj preminulih.
Capak misli da ćemo ostati na oko tri tisuće novih slučajeva dnevno
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak kazao je jutros za N1 kako ipak ne misli da ćemo ići na 4000 novozaraženih i skloniji je mišljenju da ćemo biti na oko 3000 novozaraženih dnevno.
Koristimo vrlo jednostavan model, koji predviđa ova četiri pokazatelja u razdoblju od dva tjedna, na temelju analize trenda, tjednih oscilacija i slučajnih varijacija – pojašnjava model dr. Polašek.
Predviđanje se temelji, govori nam, na brojevima iz prethodnih tjedana, a model prikazuje očekivane brojeve u uvjetima u kojima se obrasci epidemije nisu znatnije promijenili.
– U ovoj rečenici nalazi se glavni problem predviđanja, a to je da se gotovo stalno mijenjaju obrasci epidemije, zbog čega nam je ovaj model samo informativan i služi za određivanje obrasca epidemije, tj. pruža nam odgovor je li epidemija u uzlaznom, stabilnom ili silaznom obrascu – kaže Polašek.
Primjerice, u nekim županijama su mjere strože, tako da već sada, govori, kršimo prvi preduvjet korištenja ovakvog modela, jer su uvedene strože mjere nego u prethodnim tjednima. Uz očekivani broj za svaki dan, smatra Polašek, model daje i raspon unutar kojeg je očekivana stvarna vrijednost u uvjetima ponovnog modeliranja, koji se naziva raspon pouzdanosti.
– Ovaj raspon je od presudne važnosti, jer nikad nije moguće potpuno točno predvidjeti neku pojavu. Nažalost, u ovom trenutku su nam rasponi pouzdanosti jako široki, što nam govori o manjoj vrijednosti predviđanja. Tako u predviđanju broja zaraženih očekujemo gotovo 20% pogreške, a za druga je predviđanja očekivana pogreška puno manja, do 4% – kaže Polašek za Jutarnji list.
