Zaključno s jučerašnjim danom u Hrvatskoj je utrošeno 3.244.822 doza cjepiva, kojim je cijepljeno 42,20 posto ukupnog stanovništva, odnosno 50,6 posto odraslog stanovništva.
Jučer, 26. kolovoza, utrošene su 8.932 doze cjepiva, od čega je 4.428 osoba cijepljeno prvom dozom. Brojka rječito govori o rapidnom padu interesa za cijepljenje u odnosu, primjerice, na konac travnja i početak svibnja, kad se u jednom danu u prosjeku cijepilo gotovo 50 tisuća hrvatskih građana.
Cjepiva u našoj zemlji trenutno ne samo da ne nedostaje, nego raspolažemo zalihama većima nego ikad dosad. U srpnju je premijer Plenković izjavio: „Da se odjednom odluči cijepiti 1,3 milijuna Hrvata, svi oni mogu dobiti ubod iglom i cjepivo, u samo jednom danu“. Do toga sasvim sigurno neće doći sudeći po općem raspoloženju necijepljenih, pa situacija nameće pitanje što će nadležni napraviti s priličnim zalihama cjepiva od gotovo 1,5 milijun doza, kad dijelu bočica zaprijeti istek valjanosti. Trajnost pojedinih vrsta cjepiva zadana je okvirno na 6-7 mjeseci, i to čuvaju li se i skladište na za to propisanim temperaturama.
“Porast količine bačenog cjepiva tokom ljeta je izravna posljedica pada spremnosti stanovništva na cijepljenje”, priopćilo je bavarsko Ministarstvo zdravstva.
Hrvatska će eventualni višak cjepiva pred istek roka najvjerojatnije pokloniti susjedima u regiji ili drugima koji iskažu interes, neslužbeno se doznaje iz HZJZ-a. Odlukom vlade, već u srpnju smo kao država donirali oko 310 tisuća doza cjepiva, od čega 210.000 Bosni i Hercegovini, a po 20.000 doza Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji te Kirgistanu, koji je Banske dvore posebno zamolio da im pomognu.
Inače, bočica Pfizera, u kojoj se nalazi pet doza u nabavi košta gotovo stotinu eura, a račun za jednu dozu u zemljama EU-a će stajati okruglih 20 eura.
Ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je najavio kako je zaključno sa 31. svibnja Hrvatska rezervirala ukupno 8,8 milijuna doza cjepiva, a do konca 2023. i još dodatnih 10 milijuna doza, piše Slobodna Dalmacija.
