4.4 C
Zagreb
Četvrtak, 8 prosinca, 2022

Andrej Plenković: Idućih tjedana ćemo zabraniti rad nedjeljom i podići minimalne plaće

Pročitajte još:

Andrej Plenković danas je najavio kako će vlada napraviti nekoliko iskoraka u idućim tjednima – regulirat će rad nedjeljom, dići minimalnu plaću, pripremljen je i prijedlog o uvođenju dodatnog poreza na dobit, nastavit će se socijalni dijalog sa sindikatima. Istaknuo je kako su okolnosti u kojima gospodarstvenici rade sve samo ne uobičajene.

“Izuzetno su zahtjevne, nalazimo se u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor države i gospodarskih subjekata”, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako su politika Vlade i njegov osobni cilj držati tri temeljne točke u fokusu – zadržati političku stabilnost, zadržati socijalnu koheziju u društvu unatoč ovakvih krizama te izbjeći socijalnu frakturu – kada se dio građana osjeća bespomoćnim, kada su im primanja niska, kada ne vidi perspektivu i kada svoju lošu poziciju nastoji realizirati na način koji nije u skladu s demokratskim metodama.

Osvrćući se na politiku Vlade u proteklih šest godina, premijer je naglasio kako se u dobrim godinama vodila odgovorna politika upravljanja javnim financijama, a ova je kriza pokazala da postoji samo jedan akter da pomogne svima – država.

“Naša zadaća je da budemo dovoljno snažni suočiti se s novim izazovima. Nije nebitno da u ovim okolnostima Hrvatska uspijeva imati rast, po našoj projekciji 5,7 posto u 2022. To je signal da osiguravamo rezervu za eventualne nove krize pred nama”, rekao je. U svom je govoru premijer podsjetio i kako se očekuje da će iduće godine rast biti manji, a Vladina je procjena rast za 0,7 posto.

Poručio je da će se u ekonomskoj politici voditi računa da paketi mjera budu adekvatni ugrozi, uz podsjećanje kako su Vladini paketi mjera pomoći iz travnja i rujna ukupno vrijedni 26 milijardi eura. Uz mjere vezane za energente, istaknuo je kako treba voditi brigu i o sigurnosti opskrbe hranom.

Podsjetio je i da bi, da nije bilo pandemije covida-19 i ruske agresije na Ukrajinu, u fokusu svih bile teme kao što su digitalizacija i zelena transformacija.

“Bez obzira na trenutnu krizu, moramo gledati kako dalje”, rekao je premijer, napominjući kako je strategija digitalnog razvoja Hrvatske u javnoj raspravi, a kontinuirani dio djelovanja usmjeren je i na obnovljive izvore energije.

Plenković očekuje i kako će inflacija iduće godine pasti na oko šest posto, što je važno i za psihološki osjećaj.

Najavio je kako će Vlada napraviti nekoliko iskoraka sljedećih tjedana. “Regulirat ćemo rad nedjeljom, izašli smo s racionalnim, dobro izbalansiranim prijedlogom”, kazao je Plenković. Dodao je da se minimalna plaća diže od iduće godine na 4220 kuna neto, a priprema se i prijedlog dodatnog poreza na ekstra profite, kako bi se pravednije podijelio teret krize. Najavio je i nastavak socijalnog dijaloga sa sindikatima.

Podsjetio je da će Hrvatska za dva mjeseca biti među 15 država u svijetu koje su u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju, te koja je započela i pregovore s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Predsjednica Uprave Podravke, koja ove godine obilježava 75 godina postojanja, kazala je kako unatoč tom jubileju neće biti svečanosti niti domjenaka, nego će biti povećane radničke plaće.

“Na plaći je radnicima isplaćen dodatak od 750 kuna kao podrška u ovim izazovnim vremenima. Općenito, poboljšavamo materijalna prava zaposlenika, pa su u posljednjih godinu i pol dana plaće, ovisno o stručnoj spremi radnika, rasle između 850 i 1450 kuna. Što se energetskih izazova tiče, jedan od načina na koji Podravka reagira je balansiranje između korištenja plina, lož ulja i obnovljivih izvora, jer srećom na dijelu naših tvornica imamo infrastrukturu za korištenje lož ulja, za razliku od većine drugih tvrtki”, istaknula je.

Na konferenciji je bilo riječi i o Ini nakon korupcijske afere vezane uz prodaju domaćeg plina po cijenama ispod tržišnih, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je kako će se ta naftna i plinska kompanija uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi Uprava vodila njezino poslovanje, a Nadzorni odbor nadzirao, što sada nije slučaj.

“I zato se u toj tvrtki dogodio taj neviđeni korporativni skandal, koji će, kazao sam već više puta, kad otvorite bilo koji udžbenik iz koorporativnog upravljanja, biti nažalost među najvećim svjetskim takvim skandalima, kao primjer nečega što se nije smjelo dogoditi. Znači, ići ćemo na promjenu modela koorporativnog upravljanja kako bi interes građana Hrvatske bio zaštićen i da se takve stvari više nikada ne dogode”, izjavio je.

Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi istaknuo je kako se prehrambena industrija više no ikada bori s golemim cijenama sirovina i ambalaže.

“Cijene su neviđeno visoke. Primjerice, cijena sirove kave je bila 1800 dolara, pa je skočila na 5400 dolara. Cijena biljnog ulja također nikada kroz povijest nije bila ovolika, tri eura po litri. Uvijek je varirala između jednog i dva eura. A u gotovo svaki proizvod ide određena biljna masnoća, bilo da je riječ o krekeru, čokoladi ili nečem trećem, to se jednostavno mora reflektirati na cijeni koštanja finalnog proizvoda”, pojasnio je Tedeschi.

Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, pak, istaknuo je da je likvidnost u Hrvatskoj trenutno vrlo visoka.

“Kao posljedica kvantitativnog popuštanja na razini EU i Europske središnje banke, pa onda i kod nas, stvorena je rekordna likvidnost u bankarskom sustavu koja se kreće do 80 milijardi kuna, a u pristupnom razdoblju pri prelasku na euro povećat će se na čak 180 milijardi kuna”, naveo je Lucić.

U raspravi na temu ‘Hrvatska kakvu trebamo’ sudjelovao je i predsjednik Uprave ENNA grupe Pavao Vujnovac, naglasivši kako će se prave cijene energenata definirati tek dolaskom zime i hladnijeg vremena.

“Vidjet ćemo koje su stvarno cijene plina, struje i drugih energenata, a sljedeće godine ćemo sačekati da vidimo geopolitička rješenja i kakva će situacija biti s ratom u Ukrajini, jer to će u najvećoj mjeri utjecati na cijene i opskrbu”, zaključio je.

Nakon završetka konferencije premijer Plenković se u Koprivnici sastao s koprivničko-križevačkim županom Darkom Korenom, gradonačelnikom Mišelom Jakšićem, a posjetio je i Sveučilište Sjever.

Plenković: Ne dotiču me izjave oporbe

Premijer Andrej Plenković u srijedu je poručio da ga uopće ne dotiču izjave oporbe koja je nakon podizanja optužnice protiv četiri bivša ministra iz njegove Vlade poručila kako je vrijeme da podnese ostavku, rekavši kako oporba skače s teme na temu ne bi li se uopće znalo da postoji.

“Što se tiče oporbe – to me apsolutno, niti puno dotiče, niti zanima, niti imaju išta konstruktivno reći po bilo kojoj temi. Nego uvijek skaču na ono što im servira ili medijska scena ili DORH”, rekao je Plenković u izjavi novinarima u Koprivnici.

Uskok je danas podignuo optužnicu protiv četvorice bivših ministara – Darka Horvata, Borisa Miloševića, Tomislava Tolušića i Josipa Aladrovića te još četvero osumnjičenih u dva kraka istrage pokrenute zbog navodnih nezakonitosti s dodjelom poticaja.

Podizanje optužnice, dodao je Plenković, stav je DORH-a, “a sad ćemo ići dalje pa će se vidjeti što će na kraju od svega biti”.

Te optužnice, rekao je, nisu nikakav teret za Vladu jer nitko od njih nije više u Vladi.

“Ovo je samo jedna strana u postupku, koja se zove DORH, druga strana je obrana, u konačnici odlučuje sud”, dodao je Plenković.

Na primjedbu novinara kako iz HDZ-a uvijek ističu da imaju nultu stopu tolerancije na korupciju te da svaka korupcija ima ime i prezime, a da se onda ispostavi kako to ime i prezime često ima i člansku iskaznicu HDZ-a, Plenković je odgovorio kako bi volio “da se jednakim aršinima ide prema svima”.

Novinari su ga potom pitali smatra li da se ne pristupa na jednaki način prema svima, a premijer i predsjednik HDZ-a odgovorio je kako bi “volio da se ide”.

“Ja vam tvrdim, a to pokazuje i praksa – mi na DORH, Uskok i policiju ne utječemo, nemamo informacije iz tajnih izvida, oni su potpuno neovisni. Što se nas tiče neovisni su 100 posto, a jesu li neovisni od svih drugih, ja to ne znam”, dodao je.

Novinari su ga pitali i za njegovu odgovornost za korupciju s obzirom na to da je riječ o bivšim ministrima u njegovoj Vladi, a Plenković je kazao kako njegova odgovornost počinje i završava na povjerenju ljudi na izborima.

“Moja odgovornost počinje i završava na povjerenju ljudi na izborima, na provođenje programa Vlade. Na potpori, primjerice, izgradnje ceste do Koprivnice, izgradnji željezničke pruge do Mađarske, na podršci i ulaganje u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu, skoro članstvo u schengenskom prostoru, na članstvu u euro području, na potpori građanima i gospodarstvo u iznosu od 26 milijardi kuna”, rekao je.

Istu cijenu struje plina i nižu cijenu naftnih derivata je osigurala Vlada, ne oporba, ne mediji, ne DORH, ne Uskok, ne vaš upit, ne nekakvi komentari, dodao je Plenković te naglasio da se on bavi “onim što je bitno, za što smo izabrani, a svatko treba radi svoj posao”.

O pregovorima sa sindikatima: Siguran sam da će se pronaći najbolje rješenje

Popodne će premijer sudjelovati u pregovorima s predstavnicima sindikata državnih i javnih službi o povećanju osnovice plaće te su ga novinari pitali kakva će biti ponuda Vlade, no Plenković nije dao konkretan odgovor, rekavši kako je siguran da će se, kao i uvijek dosad, pronaći najbolje rješenje.

“Svi su razgovori sa sindikatima završili na taj način da smo kroz zajednički dijalog, razumijevanje okolnosti, razumijevanje potrebe za podizanje standarda državnih javnih službenika, stalno povećavali plaće”, rekao je.

Podsjetio je i na to da su te plaće rasle od 2016. godine do danas, u pojedinim sektorima i preko 25 posto te dodao da Vlada mora voditi računa o svemu – o proračunu, ekonomskom standardu, cijenama energenata, o plaćama.

“Nastavit ćemo razgovor i ja sam siguran, kao i uvijek dosad, naći najbolje rješenje”, rekao je.

Je li još igdje nestalo goriva u Hrvatskoj?

Kada je riječ o informativnoj kampanji koja prati proces uvođenja eura, premijer je rekao da te kampanja košta četiri milijuna eura, od kojih polovicu daje Hrvatska, a polovicu EU. Ocijenio je da je cjelokupni proces uvođenja eura transparentan i u tom kontekstu spomenuo otvorenost za javnost sjednica Vijeća za euro.

Plenković je ustvrdio i da će ove zime biti dovoljno plina i to po povoljnoj cijeni s obzirom na okolnosti, čemu je pridonio europski dogovor koji je učvrstio zajednički nastup EU-a prema dobavljačima i onemogućio špekulante.

Upitan je o povećanju cijene goriva, odgovorio je kako najnovija Vladina odluka sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom sedmodnevnom razdoblju, s ograničenom maržom od 0,65 kuna po litri za dizelsko i benzinsko gorivo, ne označava promjenu u politici Vlade.

“Tri tjedna smo imali istu cijenu. Prvo smo je fiksirali na dva tjedna, a onda smo tu fiksiranu cijenu produžili još tjedan dana. Držali smo građanima i gospodarstvu fiksnu cijenu tri tjedna”, rekao je Plenković i ustvrdio da bi danas cijena dizela i benzina bila veća za dvije kune da nije bilo Vladinih mjera.

“Je li još igdje nestalo goriva u Hrvatskoj? Nema nestašice, vidim sigurnost opskrbe i da je cijena priuštiva, kao i kod struje”, rekao je premijer i dodao da su cijene struje zadržane zahvaljujući takvoj političkoj volji Vlade.

- Reklama-

Najnovije vijesti:

Modrić poslije utakmice poklonio dres nepoznatoj Meksikanki i šokirao sve: ‘Stvarno ovo nisam očekivala…’

Hrvatski kapetan Luka Modrić poslije tekućeg Svjetskog prvenstva dodatno će obogatiti svoju nogometnu ostavštinu, ali dok će ostali nogometni...

Vrijeme:

Zagreb
sumaglica
4.4 ° C
4.9 °
3.1 °
92 %
2.6kmh
100 %
Čet
6 °
Pet
10 °
Sub
8 °
Ned
2 °
Pon
2 °

Tečajna lista:

HRK - Hrvatska kuna
EUR
7,5547
USD
7,2116
GBP
8,7514
CHF
7,6575
- Reklama-

Pročitajte još:

Popularno: