Zoran Milanović rekao je da s mađarskom predsjednicom nije razgovarao o INA-i MOL-u niti sekunde jer je riječ o temi na koju ne mogu utjecati.
Predsjednik Republike Zoran Milanović u dvodnevnom je službenom posjetu Mađarskoj gdje se danas sastao s predsjednicom Katalin Novák.
“Osim u Hrvatskoj, i za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Mađarska i Hrvatska su povezane vrlo dugo, povijesno”, kazala je mađarska predsjednica Katalin Novák.
Druga točka bila je nastavak integracije Europske unije prema Zapadnom Balkanu.
“Treća točka povezana je s ilegalnom migracijom koju trebamo zaustaviti jer to predstavlja opasnost za Europu. Četvrta točka je jačanje infrastrukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske i raduje me što je ona sve bolja. Peta točka je energetska suradnja. S obzirom na to da nemamo izlaz na more, mi ovisimo i o ruskim energentima te tražimo mogućnost za diverzifikaciju opskrbe energentima. Tako računamo i na Hrvatsku. Plinski terminal na Krku vrlo je važan i za Mađarsku”, rekla je Novak, a prenosi N1.
Šesta točka bila je demografska kriza s kojom su suočene obje zemlje, a zadnja tema bilo je pitanje nacionalnih manjina.
Milanović: ‘Slažemo se u bitnim stvarima‘
“Ovdje se osjećam odlično. Mi smo susjedne države, a susjed nije u stambenoj zgradi. Iz stambene zgrade se ode, ali ovdje živimo zajedno već stoljećima i živjet ćemo dugo zajedno. Nismo nikad imali ozbiljne nesporazume, sitnije jesmo, pa i u zadnje vrijeme. U dosta stvari se slažemo”, rekao je predsjednik Milanović.
Podsjetio je i kako je Mađarska, uz Austriju i Njemačku, bila jedna od rijetkih država koje su pomagale Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.
“Svatko od njih je pomagao na svoj način i u okviru svojih mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše jer je imala najmanje mogućnosti od tih država. Neću to nikad zaboraviti jer sam bio izravni svjedok toga. Godinama kasnije bio sam i premijer, u mnogim stvarima nisam se slagao s Orbanom, ali u mnogim bitnim stvarima se jesmo slagali i slažemo se i danas. Jedno od tih pitanja je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi”, izjavio je Milanović.
Govoreći o EU, Milanović je također rekao: “Europska unija je funkcionirala dobro i to je bio povijesni cilj i zadatak moje generacije političara. Mi smo taj cilj postigli. Što dalje? Stvaranje jedinstvene europske države – to nikad”.
Komentirao je i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.
“Hrvatska je odabrala euro. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Imam neke dileme, ali odluka je donesena i nema povratka. Ušli smo u Schengen. Ja sam 2015. godine imao puno otvoreniji i liberalniji stav kao premijer jer sam smatrao da je to bila humanitarna katastrofa koju je trebalo u nekoj mjeri odraditi i dovesti do kraja, a onda dovesti nova pravila i doslovno granice. Ako treba i fizičke granice. Ono što se dogodilo, ne može se se dogoditi dva puta. To poglavlje smo završili”, istaknuo je Milanović.
“Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje. To će se vrlo brzo dogoditi u nekoj članici većoj od Mađarske koju se neće moći okomito tretirati, što se trenutno radi Mađarskoj. Vidim to kao ozbiljan problem u ovom trenutku”, dodao je Milanović.
Ina i Mol nisu bili tema
Novinari su Milanovića i Novak pitali jesu li razgovarali o odnosu Ine i MOL-a.
“Nismo uopće pričali o tome. To uopće nije bila tema niti jedne sekunde. Ali da je važno bilo bi vjerojatno prvo ili drugo. Važno u smislu da možemo nešto promijeniti. Iza mene je dosta godina odlučivanja u javnim poslovima. Ta priča s Inom i Molom je počela prije moje Vlade. Znamo tko je obnašao vlast tada u Hrvatskoj i Mađarskoj. Viktor Orban nije bio na vlasti. Moramo sam podržavati odluke hrvatskih pravosudnih tijela, ali s obzirom da se to do danas nije riješilo, više nemam što za reći. Zato nismo o tome razgovarali.”
Vezano uz problematiku manjinskih prava, Milanović je rekao: “S obzirom da imamo bogato i teško iskustvo u problematici manjinskih prava, osjećam se dužnim neke stvari reći. U ratu smo bili napadnuti od neprijatelja koji nije Rusija, ali je snažan. Zapadne zemlje u pravilu su nam odmagale i bili smo pod embargom na oružje. U takvim uvjetima provodili smo najviše standarde zaštite manjina. Nakon što je zemlja oslobođena, pripadnici srpske manjine počeli su se vraćati i tražiti svoja manjinska prava. Hrvatska ih je davala, neke i malo pod pritiskom međunarodne zajednice jer je, podsjećam, bio rat.
Godinama kasnije bio sam predsjednik Vlade. Grad Vukovar strahovito je stradao u ratu i doživio zvjerstva, to je moralno težak teret i nakon toga, živite zajedno s nekima od tih ljudi u istoj zajednici, na samoj granici sa Srbijom. Hrvatski Srbi u Vukovaru dobijaju pravo da koriste svoj jezik i pismo. To je mnogim Hrvatima u to vrijeme bila crvena krpa, kao u koridi ali to je tako usvojeno u Hrvatskom Saboru i ja sam se kao premijer borio da se to provede. Inzistirao sam na tome da se provede nešto što nije ‘rules based order’ nego ‘zakon zemlje’, jasan i precizan, koji je manjini davao pravo i to manjini koja je bila u pobuni protiv hrvatske. To na kraju nije provedeno jer je sljedeći popis stanovništva pokazao da je brojnost manjine pala ispod 30 posto, ali sama činjenica da se to dogodilo govori kakvi su kriteriji. Ako su mogli Hrvati sa Srbima, ne vidim zašto EU kao problem ne spominje pitanje mađarske manjine”, rekao je Milanović.
‘Danas Mađarska, sutra neka druga država’
Komentirajući mađarsku politiku i odnos EU prema Mađarskoj, predsjednik je rekao: “Mađarska vladajuća stranka ima određenu politiku. Ta politika je politika koja je nešto desnija, ali je europska. Ja sam u Budimpešti 2012. govorio na predizbornom skupu socijalističke stranke. Bio sam briselski krug, ‘Europa za sve’ i onda se vratiš doma i shvatiš da to nije ispravno, da nemam ja što u takvim slučajevima raditi u Budimpešti i Orban u Zagrebu.
I sada dolazimo do optužbi za korupciju. Zalijepiš etiketu jednom biračkom tijelu i odlučiš da ih zbog nečega treba kazniti. da bih penalizirao cijelu jednu državu, kao što su Mađari, a sutra možda neku veću državu od Mađarske…to rade ljudi koji nemaju kredibilitet. Što je Europski parlament? Koju vladu on to bira? Kome odgovara predsjednica Komisije ili Visoki predstavnik za sigurnosnu politiku? Koji je imenovan na to mjesto dogovorima ispod stola. To su ljudi koji govore o novcu, o ratu i miru. Jučer sam rekao da je Borrell uputio Hrvatskoj dopis kojim nas tretira kao da smo retardirani. Da bi nam onemogućio sudjelovanje u mirovnoj misiji BiH. Pokušavam biti pristojan, ali u nekom trenutku moraš reći ‘Dosta je'”, rekao je Milanović te poručio da će ‘javno razotkrivati to pismo’. Dodao je kako je to pismo izraz temeljnog nepoštovanja.
“Ta vrsta odnosa duboko iritira. Danas je to Mađarska, sutra će to biti neka druga država, koju će trebati dovesti u red. Prije je to bila Poljska, koja je sada radi okolnosti u Ukrajini super. Sutra opet dolaze na red”, rekao je Milanović.
O proxy ratu u Ukrajini
“Sankcije su katastrofa, to ne funkcionira ni protiv Srbije Slobodna Miloševića. Zbližili smo Rusiju i Kinu, kome je to u interesu? Nanosi štetu Europi. Stavovi Orbana i mene ne znam koliko su slični, ja se s njim oko toga nisam čuo, njegovi problemi su drugačiji nego Hrvatski, i energetski problemi, oni su u nekoj mjeri egzistencijalni. Želim što je manje moguće licemjerna i što je jasnija pravila”, rekao je Milanović.
“Kada kažem da je nešto proxy rat i da odgovornost snose i Washington i Moskva, onda citiram riječi ukrajinskog ministra obrane, ali čita li netko nešto u medijima? Ja sam doslovno citirao ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvlju i energijom NATO bori protiv Rusije, to nisu moje riječi”, rekao je Milanović.
“Neću dopustiti da nas se pretvori u malog psića u čoporu, koji ide za velikima i samo laje”, rekao je.
