Naime, posljednjih godina uobičajeno zadnji dan listopada Porezna na svojim mrežnim stranicama objavljuje takozvanu listu dužnika.
Najviše duguju građani
Po podacima Porezne uprave, na najnovijoj “listi dužnika” je 1541 pravna osoba, s iznosom dugovanja od 550,3 milijuna eura. Za poreze, doprinose i sl. dug ima i 3930 fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost (obrtnici), a duguju oko 172,6 milijuna eura. Najveći broj i najveći iznos dugovanja imaju građani – na najnovijoj listi dužnika su 28.624 građana s dugovanjem od 601,4 milijuna eura.
Najveći dio tog iznosa – čak šezdeset i jedan milijun eura – dužna je tvrtka OMS Upravljanje – poznata iz velike afere s pronevjerom prirodnog plina u Ini. Odvjetnica Doris Košta jedna je od trideset dvije tisuće građana čije se ime tamo našlo. Na listi je i niz stranih nogometaša koji su igrali u hrvatskim klubovima.
Kontinuirani ovršni postupci
Iz Porezne uprave u objavi najnovijih podataka o listi dužnika ističu kako kontinuirano provode postupak naplate i ovrhe radi naplate poreza, doprinosa i drugih javnih davanja, a sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.
“Ovršni postupci provode se kontinuirano protiv svih poreznih obveznika, za dug koji nije plaćen u roku, neovisno o visini duga ili veličini subjekta koji je dužan”, ističu iz Porezne uprave.
Objašnjavaju da Porezna uprava, kako bi se osiguralo pravovremeno i jednako postupanje prema svim poreznim dužnicima, koristi aplikaciju putem koje se jednom mjesečno kreiraju liste poreznih dužnika na razini pojedine županije.
Izdvajaju i pojačane aktivnosti i istraživanje nepodmirenih dugova poreznih dužnika koji se kontinuirano pojavljuju na popisu dospjelih i neplaćenih dugova.
Nova služba za istraživanje
Zbog toga je u okviru Samostalnog sektora za financijske istrage Središnjeg ureda Porezne uprave, ustrojena nova Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza.
Iz Porezne objašnjavaju i kako u situacijama kada se radi o namjernom, organiziranom i sustavnom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, poglavito prijenosom imovine na povezane fizičke i pravne osobe, porezni obveznik potencijalno može biti odgovoran za određena kaznena djela, prvenstveno – povrede tuđih prava (članak 241. Kaznenog zakona), zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (čl. 246. Kaznenog zakona), prouzročenja stečaja (čl. 249. Kaznenog zakona), pogodovanja vjerovnika (čl. 250. Kaznenog zakona), kao i drugih kaznenih djela iz područja gospodarstva.
“U slučaju otkrivanja i utvrđivanja nezakonitog ponašanja poreznih dužnika s obilježjima kaznenog djela, Služba za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanja plaćanja poreza nastavlja kontinuitet podnošenja kaznenih prijava nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za osiguranjem naplate nezakonito ostvarene imovinske koristi stečene potencijalnim kaznenim djelom”, ističu iz Porezne uprave.
