Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović komentirala je za RTL vjerojatni ulazak Finske i Švedske u NATO, rat u Ukrajini, ali i odnose koje je imala s Vladimirom Putinom.
“Ja sam uvjerena da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, da se to ne bi dogodilo. Gledajući što se danas događa u Ukrajini koja nema pravo na članak 5, odnosno kolektivnu samoobranu, ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku”, kazala je Grabar-Kitarović i dodala da je Putinu uvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez.
“Sjećam se summita u Rimu kada je uspostavljeno partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome ništa dobroga nije donijelo”, prisjetila se Grabar-Kitarović.
“Širenje NATO saveza nije povod za rat”
NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom, smatra Kolinda, te radi sve da bi se sukob smirio i da ne bi došlo do širenja. “Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a”, dodala je.
Puno puta je bivša predsjednica imala prilike razgovarati s Putinom. Razgovarali su i o proširenju NATO-a, on je govorio i da se Hrvatskoj LNG neće isplatiti.
“Oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba nisu u pravu. Razlog ovog sukoba i činjenice da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, je da uspostavi neku rusku sferu utjecaja”, smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine, kada je došao na vlast, postavio cilj da ponovno obnovi rusku moć i ugled u svijetu.
Mišljenja je da jedino diplomatsko rješenje može okončati rat, ali nitko nema pravo nametati mir Ukrajini.
“Nemate uvijek sve informacije i ja doista mislim da on jest uvjeren da Zapad njemu predstavlja prijetnju, no treba biti razuman i treba ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Bilo bi dobro da se pregovori vode iz zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman. Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i nejednostavni razgovori koji su trajali satima. moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivanje niti prema meni kao predsjednici niti kao prema ženi”, ispričala je.
Najviše se, dodaje, nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.
“On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska Vlada ipak išla u realizaciju tog projekta to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi”, pojasnila je.
Na pitanje što bi osobno predložila Vladi vezano uz LNG, da je još uvijek predsjednica, Grabar Kitarović kaže da se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kao bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.
“Kada je počela otvorena ruska agresija razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoć i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, ustvrdila je.
Osvrnula se i na svoj predsjednički mandat.
“Kada bi ponavljala svoj mandat, ne bih puno toga mijenjala, ali bih puno više vjerovala sebi i svom instinktu, a ne nekim ljudima koji su bili oko mene i onda bih ja bila ta koja bi bila odgovorna za svoje postupke”, rekla je Grabar Kitarović za RTL.
