Ministar financija Marko Primorac je nakon sjednice Vlade predstavio nacrt prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit koji se upućuje u javno savjetovanje.
“Ovaj porez je namijenjem redistribuciji profita poreznih obveznika koji će u 2022. ostvarirti značajne dobiti. Nije cilj kažnjavati poduzetnike, nekome oduzimati stečenu zaradu koja je ‘iznad prihvatljivih razina‘, nego je cilj solidarnost u u okolnostima u kojima svatko od nas mora podnijeti dio tereta krize.
Kada kažem o subjektima, ne mislim samo na poduzetnike nego i na građane. U tim okolnostima smataramo da je pravedno uvesti ovakav porez kojim će se oporezovati najveći, koji su unatoč krizi stekli značajne dobiti”, rekao je Primorac, prenosi Jutarnji.
Pojasnio je da će ovaj porez zahvatiti najveće poduzetnike: oni koji će imati prihod viši od 300 milijuna kuna.
Porezna osnovica će biti sljedeća, objasnio je: “Prosjek dobiti od 2019. godine, zaključno s 2022. + 20 posto – sve iznad tog četverogodišnjeg prosjeka bit će dodatno oporezovano po stopi od 33 posto”.
Ministar je istaknuo da će prijedlog Zakona danas biti upućen u javno savjetovanje.
“Nadamo se da će kroz savjetovanje i saborsku proceduru donijeti konačni zakon koji će biti prihvatljiv i da će on biti prihvatljiv i poreznim obveznicima koji će ga plaćati”, rekao je.
Na pitanje novinara da će ipak na neki način biti kažnjeni oni koji su donosili dobre poslovne odluke i ostvarili dobre rezultate, odgovorio je:
“U našem sustavu oporezivanja dobiti već postoje dvije stope i dva praga. Mi ovim porezom u ovoj kriznoj situaciji uvodimo defacto još jedan prag i još jednu stopu. Tu stopu možemo promatrati kao kliznu stopu”, kazao je.
“Kad zbrojite sve to skupa, ako je nekome dobit primjerice u 2022. rasla 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, njegova efektivna stopa poreza na dobit bi bila 24 posto. U ovoj situaciji kriznoj, kada svi trebaju podnijeti dio tereta kriza, smatramo da je prijedlog ovakvog poreza utemeljen na načelima jednakosti i pravednosti”, dodaje ministar.
Objasnio je da se tiče svih pravnih osoba, a ne samo energetskog sektora.
Rekao je i koji bi sektori trebali biti pogođeni ovim porezom.
“To bi bila prerađivačka industrija, uz napomenu da je u prerađivačkoj industriji i INA, sektor trgovine, građevinarstva i financijska industrija dominantno. Ima tu i tamo i netko iz drugih sektora. Turizam u 2021. godini nije bio dominantan, ali vidjet ćemo što će biti u 2022.”, kazao je ministar.
“Poduzetnici su glasni, razumijem ih, ističu da su imali teške godine, u poslovanju su im narasli inputi, no oni kojima je prihod rastao unatoč tome, smatrali smo da je opravdano taj profit dijeliti”, dodaje.
Upitan je i o granici neoporezive nagrade koju poslodavci mogu dati radnicima godišnje.
“Povećali smo neoporezive primitke i dali poduzetnicima mogućnost da nagrade svoje radnike. Kada bi zbrojili naknade koje je moguće isplatiti, radi se o jednom značajnom iznosu. Jedan dio trgovačkih lanaca se odlučio za isplate pred Božić i mi to apsolutno podržavamo”, rekao je.
“Postoje brojne države koje imaju veće stope oporezivanja od naših 18 posto, no u ovakvo kriznoj situaciji, ovakav prijedlog poreza utemeljen je na pravilu solidarnosti i jednakosti. Oni koji imaju veću poslovnu snagu na neki način trebaju solidarno pomoći najugroženijima u ovoj krizi.
Prema analizama koje smo temeljili na 2021. godini i one daju određene smjernice, ali 2022. će ipak dati drugačije rezultate. radili smo simulaciju na 2021. godini, i prema našoj simulaciji u 2021. imali bi nešto više od 200 por obvezika i ukupan porezni prihod bio bi 2 milijarde kuna. Rezultat za 2022. mogao bi biti donekle sličan”, očekuje ministar.
“Nemamo ništa protiv toga da porezni obveznici rade rashode kako bi smanjili dobit – u smislu isplate zaposlenicima, investicija… nemamo ništa protiv toga. Ali dio natprosječne dobiti treba biti redistribuiran onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Koristit ćemo taj prihod za one najugroženije – a ne za punjenje proračuna”, napominje.
Na opasku novinara da nitko u EU nije išao tako široko, ministar je rekao da su iskustva različita, i objasnio da izravnom primjenom odredaba EU uredbe u Hrvatskoj ne bi bio zahvaćen nitko.
“U pojedinim drugim državama postoje najave da će se primjenivati primjerice na sve one koji imaju zaposleno preko 250 zaposlenika (Poljska), različiti su primjeri. brojne države razmatraju uvođenje tog poreza, dobre prakse još nema. Neki, koji mogu, držat će se EU regulative, a neki razmatraju različite modele proširenja modela”, zaključio je.
Da bi ova zamiso prošla, morate dobiti podršku i koalicijskih partnera: jeste li sigurni da ćemo 1. siječnja imati ovaj porez, je li to dogovoreno, zanimalo je novinare.
“Prema mojim saznanjima, svi su podržali ovaj prijedlog u ovom obliku. Međutim, mislim da će ovaj prijedlog naići na podršku i u oporbenim redovima”, zaključio je Primorac.
