Na Vladi se danas, između ostalog, dosta pričalo modelu radnih i neradnih nedjelja.
Na početku se obraća Plenković. Komentira aktualna događanja, Schengen, posjet austrijskog kancelara te posjet Rabu.
O DZS-u i rastu BDP-a: Procjena rasta je 5.7. Među najvećim postocima u EU, to je sve na našim procjenama da će godišnji rast biti oko 6 posto. Sigurni smo da će i četvrti kvartal biti solidan.
Najavio je i novi Zakon o radu u kojemu je ključna regulacija rada nedjeljom.
Rekao je da će usvajanje vladina prijedloga omogućiti radnicima, posebno u trgovini, da nedjelju mogu provesti sa svojim najmilijima odnosno obiteljima.
Model koji se predlaže je po njegovim riječima baziran na sličnim modelima u nekih drugim zemljama, ali primjeren Hrvatskoj koja je izrazito vezana za usluge, a osobito turizam.
“Ovakvom regulacijom nedjelju činimo danom za obitelj, jačanje nukleusa hrvatskog društva, a istodobno sa 16 radnih nedjelja trgovine u sezoni i u velikim gradovima imaju mogućnost rasporediti radno vrijeme”, rekao je Plenković.
S druge strane, kako je dodao, kako bi se omogućilo onima koji rade nedjeljom da budu akekvatno plaćeni, izmjenama Zakona o radu povećava se cijena rada nedjeljom za 50 posto u odnosu na druge dane.
“16 radnih nedjelja i povećanje cijene rada nedjeljom su bit i sukus ovih prijedloga”, rekao je Plenković.
O prehrani učenika:
“Osiguravamo besplatan školski obrok za preko 300 tisuća učenika. Ovom mjerom osiguravamo da niti jedno dijete u školi ne bude gladno. Želimo spriječiti razlike među djecom. Mi ćemo ulagati u osnovne i srednje škole. A kombinacijim financiranja besplatnih obroka, besplatnih udžbenika i beplatnog prijevoza mi stvaramo preduvjete da se naši najmlađi koncentiraju na učenje i uspjehe”
Ministar gospodarstva Davor Filipović je predstavio izmjene Zakona o trgovini.
– Predlaže se da fond radnih sati od ponedjeljka do subote bude 90, da od ukupnog broja nedjelja 16 bude radnih obzirom da smo turistička zemlja, a predlažu se i neke iznimke zbog potrebe za kontinuiranom opskrbom stanovništva, zbog neprekinutog obavljanja javnih usluga, kao i rada objekata koji su uobičajeno otvoreni nedjeljom zbog specifičnih potreba potrošača. Te iznimke bi uključivale trgovine koje su dio željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, brodova, zrakoplova, trajekata i benzinskih postaja, u bolnicama, u hotelima, prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, muzejima… Iznimke bi uključile i otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju na štandovima i tržnicama, sajmovima, automatima, prodaju na daljinu, kioske, pekarnice bi radile do 13 sati – istaknuo je naglasivši kako prema istraživanju koje su proveli dvije trećine građana podržava zabranu rada nedjeljom.