Znanstvenik Ivan Đikić u razgovoru za N1 komentirao je kolaps stranice Cijepise.
Očigledno je da su brojevi došli do jednog platoa, ali negativnog. Na vrhu epidemije smo dugo, već dva do tri tjedna, a vrh je trebao početi padati, rekao je.
Osim što je veliki broj zaraženih, ističe kako je i veliki broj mlađih ljudi i umrlih. “Umjesto da taj plato padne, mi u tri tjedna imamo nekoliko stotina mrtvih nepotrebno”, dodao je znanstvenik.
Kaže da lokalni stožeri najbolje znaju gdje se virus širi i podržava regionalni pristup. “Međutim, regionalni pristup ne smije biti izgovor nacionalnoj strategiji. Vodstvo zemlje mora znati što se dešava u svim regijama, a u isto vrijeme biti iznad virusa i znati što se događa u svakoj regiji”, rekao je.
Prokomentirao je i činjenicu da je putem platforme Cijepise cijepljeno tek nešto više od 5000 građana.
“Skandalozno, nepotrebno, novci su bačeni, a nismo pomogli građanima. Kada bi u Hrvatskoj netko bio odgovoran, sljedeći mjesec bi se bolje napravila stranica”, rekao je i dodao kako nije pratio sve afere, ali za tako malo, a u isto vrijeme politički velike greške, ministri u europskim zemljama sami bi davali ostavke jer je to dio njihove kulture. Poručio je Berošu da razmisli kolika je njegova odgovornost u svemu tome.
“Ako se vodeći ljudi zemlje ne pridržavaju mjera, ne možete apelirati na građane”
Najveća točka rizika su okupljanja, navodi Đikić i dodaje kako je dobro apelirati na ljude da se suzdržavaju od okupljanja, ali isto treba uputiti i političarima. “Ako ih se vodeći ljudi zemlje ne pridržavaju, ne možete apelirati na ljude da ih se pridržavaju”, kaže.
Osvrnuo se i na situaciju u Njemačkoj rekavši kako ondje vlada ima vodeću ulogu, a Angela Merkel vjeruje stručnjacima. Smatra kako je uvođenje strogih mjera, poput policijskog sata, dobro.
“Šok-terapija na kratko vrijeme spasit će veliki broj ljudi, a neće se spriječiti ono vitalno u društvu, uključujući ekonomiju”, govori Đikić.
“Najveća opasnost je da sojevi postanu patogeniji”
U Hrvatskoj je dominantan britanski soj virusa. Znanstvenik ističe kako se zasad zna da cjepiva djeluju na sve sojeve, osim na južnoafrički: “Postoji mala i ne toliko značajna otpornost na virus. Negativno je što se mjesečno, dnevno, stvaraju novi sojevi, a ne znamo kakvi su i kakvi će biti. Najveća opasnost je da postanu patogeniji i otporniji na cjepiva koja imamo.”
Upitan radi li se na prilagodbi cjepiva, kaže da se unutar četiri tjedna može stvoriti cjepivo koje bi zaštitilo ljude od novih sojeva. “To je velika prednost mRNK tehnologije”, ističe Đikić.
