Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu
Svatko može spasiti život! Ali kako? Brza reakcija je ključna. Uoči svjetskog dana oživljavanja, donosimo i nova pravila kod reanimacije koje je izmjenila epidemija koronavirusa.
Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu, javlja RTL. Da bismo spasili život, potrebna je brza reakcija, a zbog epidemije, ponešto su izmijenjena pravila reanimacije.
Kod ovakvih slučajeva, prvo je potrebno krenuti s masažom srca, potom valja pozvati 194 te potražiti najbliži defibrilator.
”Pristisci pri frekvenciji od 100 do 120, na sredini prsnog koša korijenom dlana. Tehnika se radi tako da se isprepletu ruke i stavi se korijen dlana na donju polovicu prsnog koša, noge se približe do pacijenta, centar težine je iznad samog pacijenta, ravni laktovi i samo ovo”, rekao je Andrija Matijević, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom pandemije – nova pravila. Izbjegava se provjera disanja kako bi se smanjio rizik od opasnosti prijenosa virusa.
”Ako vidimo žrtvu na podu, samo gledamo odiže li se prsni koš. Apsolutno je bitno da spašavatelji nose masku i ako naravno ako imaju rezervnu masku da istu tako stave i na žrtvu kako bi što više smanjili rizik od prijenosa COVID-a”, rekla je Silvija Hunyadi Antičević, predsjednica Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.
Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom terenu. Šanse za preživljavanje u Hrvatskoj su između 9 i 12 posto što je i EU prosjek.
Mozak bez kisika može ostati 3 do 5 minuta, a reanimacijom laika do dolaska hitne pomoći – mogućnost preživljavanja raste i više od 50 posto.
Nakon dolaska u bolnicu liječe se uzroci koji su najčešće srčane bolesti – inače broj jedan po uzroku smrti.
”To je poglavito akutni srčani infarkt, srčani udar ili nekakve druge srčane bolesti koje dovode do sklonosti aritmijama. Vidjeli ste nogometaša Erricsen imao je bolest za koju nije znao, a manifestirala je aritmijom koja je dovela do srčanog zastoja”, rekao je intervencijski kardiolog u KB Dubrava Irzal Hadžibegović.
”Mislim da da smo čekali tuđu pomoć da bi bilo prekasno”, zaključio je Davorkin suprug Zoran.
Baš zato brzom reakcijom baš svatko može spasiti nekome život.
