Pandemija je vjerojatno u „prijelaznoj točki” koja i dalje zahtijeva pažljivo upravljanje kako bi se „ublažile potencijalne negativne posljedice”, piše WHO u svom priopćenju.
Prošle su tri godine otkako je ta agencija Ujedinjenih naroda COVID-19 proglasila svjetskom zdravstvenom opasnošću. U pandemiji je umrlo više od 6,8 milijuna ljudi diljem svijeta, a bolest je negativno utjecala na svjetsko gospodarstvo i funkcioniranje društava.
Situacija se mijenja 2020. godine dolaskom cjepiva i terapija, piše Reuters.
Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus izrazio je nadu da će se izvanredno stanje ukinuti ove godine, posebice ako se na globalnoj razini poboljša pristup mjerama protiv zaraze.
Savjetnici stručnog odbora WHO-a za status pandemije u prosincu prošle godine rekli su da vjerojatno još nije trenutak za proglašenje njezina kraja zbog neizvjesnosti oko vala zaraza u Kini koja je potkrajem 2022. ukinula svoje stroge protuepidemijske mjere.
IFRC: Svijet je “opasno nespreman” za buduće pandemije
Svijet je “opasno nespreman” za buduće pandemije, upozorila je Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) u današnjem izvješću, koje poziva zemlje da ažuriraju svoje planove pripravnosti do kraja godine.
U izvješću o svjetskim katastrofama za 2022. IFRC je upozorio da su “sve zemlje i dalje opasno nespremne za buduće epidemije” unatoč tome što je Covid-19 ubio više ljudi nego bilo koji potres, suša ili uragan u povijesti.
– Iduća pandemija mogla bi biti iza ugla. Ako iskustvo s COVID-om ne ubrza naše korake prema pripravnosti, što hoće?, rekao je Jagan Chapagain, glavni tajnik IFRC-a, najveće svjetske mreže za odgovor na katastrofe.
– Neće biti izgovora za nastavak nespremnosti nakon grozne tri godine, dodao je.
Zemlje bi trebale preispitati svoje zakonodavstvo kako bi osigurale usklađenost s planovima pripravnosti za pandemiju do kraja 2023. i usvojiti novi ugovor i revidirane međunarodne zdravstvene propise do 2024. godine kako bi se više ulagalo u spremnost lokalnih zajednica, navodi se u izvješću.
Preporuka je da zemlje povećaju izdvajanja za domaće zdravstvo za jedan posto bruto domaćeg proizvoda i da se na globalno financiranje zdravstva izdvaja najmanje 15 milijardi dolara godišnje, što je Chapagain opisao “dobrim ulaganjem”.
– Važno je imati političke volje da se tomu posvetimo. Ako je ima, moguće je, rekao je.
