Cijene goriva na benzinskim stanicama u Njemačkoj oborile su rekorde stare gotovo deset godina: litra dizela tako sad tamo košta 1.555 eura (11.67 kuna), a benzina 1.667 eura (12. 52 kune) – izvijestio je njemački autoklub ADAC. Cijene energenata u Njemačkoj u stalnom su porastu već mjesecima, što zbog nedovoljne ponude na tržištu, što zbog ekonomskog oporavka koji je potaknuo veću potrošnju. Dolazak zime izazvao je i veliku potrebu za lož-uljem, što je dalo dodatni zamah eksploziji cijene dizela.
Premda su gotovo iste kao u Hrvatskoj, nove cijene goriva izazvale u njemačkom društvu užarene političke rasprave o potrebi vladine intervencije. Ministar prometa na odlasku Andreas Scheuer (CSU) suglasan je s primjenom učinkovitih protumjera u slučaju daljnjeg naglog rasta cijena goriva i energije. I u Njemačkoj, naime, dobar dio krajnje cijene na pumpama čine porezi i državne pristojbe: u slučaju litre dizela od 1.55 eura tako 47 centi otpada na porez, 25 centi na PDV, a oko 8 centi kupac plaća i poseban porez na ugljični dioksid. Spremnost tamošnje države na intervenciju aludira da su njemački političari, štiteći standard građana, zapravo spremni plagirati zadnje odluke hrvatske Vlade.
Postavlja se stoga pitanje trebaju li Nijemci, gledajući iz hrvatske perspektive, paničariti? Zaposleni u Hrvatskoj imaju službenu prosječnu neto plaću od 833 eura, čime si može priuštiti 490 litara benzina mjesečno. S druge strane, prosječni zaposleni Nijemac može kupiti više od 1600 litara. Usporedbe radi, Nizozemci, koji plaćaju najskuplje gorivo u Europi, s prosječnom plaćom od 3300 eura neto mogu kupiti više od 1850 litara benzina. Šveđani, pak, imaju najskuplji dizel na svijetu (1,8 eura po litri), te oni sa svojom prosječnom plaćom mogu kupiti čak 1490 litara dizela. Hrvat s prosječnom plaćom si ne može priuštiti niti pola od te količine nafte.
O tome da je Hrvatska na samom dnu EU-a po pitanju kupovne moći građana svjedoči i nedavno objavljeni podaci o prosječnoj plaći koju su stalno zaposleni u raznim branšama prošle godine zarađivali u Njemačkoj. Radi se o bruto iznosu od gotovo 4000 eura (3994 eura), prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku. U navedeni iznos ne ulaze posebne isplate zaposlenicima poput bonusa, dodataka za godišnje odmore ili božićnica.
Također, treba istaknuti i činjenicu da oko dvije trećine Nijemaca, kao i Hrvata, prima mjesečne plaće ispod statističkog mjesečnog prosjeka, a upravo trećina koja prima puno više novca od ostalih, i u Njemačkoj i u Hrvatskoj, prosječnu vrijednost svih zaposlenih odvlači u mnogima nedohvatljive statističke sfere.
Najplaćeniji zaposlenici
Najplaćeniji zaposlenici u Njemačkoj su liječnici – u prosjeku primaju bruto plaću od 92.300 eura godišnje. Potom slijede financijski stručnjaci, kontrolori i porezni savjetnici s godišnjom zaradom oko 76.400 eura, a na trećem su mjestu pravnici s godišnjim prosječnim prihodom od oko 70.000 eura bruto. Menadžeri industrijskog sektora (strojarstvo, elektrotehnika ili metalna industrija) zarađuju i preko 90.000 eura bruto godišnje, a u sektorima farmaceutike, medicinskih tehnologija, revizije i prava godišnja pojedinačna zarada prelazi i 100.000 eura. Kontrolori zračnog prometa u Njemačkoj mogu mjesečno zaraditi između 6.400 i 8.900 eura bruto, a energetičari preko 5 tisuća eura bruto mjesečno.
Prosječna medicinska sestra prima oko 3600 eura, pekar radi za oko 3500 eura mjesečno, konobar za otprilike 2000, keramičar za 3000, tesar za 3100, blagajnik za 2200, itd.
Svako zanimanje nije jednako plaćeno na istoku i zapadu zemlje, a visina neto iznosa koji od ovih cifri primite na ruke ovisi o čak 6 poreznih razreda: bračnom statusu, zaposlenosti ili nezaposlenosti supružnika, broju djece, pa i pripadnosti nekoj crkvi koja vas tamo košta oko 50-ak eura vjerskog poreza mjesečno. Ako netko ima bruto plaću od, primjerice, 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, u drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura: najneisplativiji je život samcima.
Kakogod, prosječna bruto plaća je u Njemačkoj (3994 eura), skoro tri i pol puta veća od prosječne bruto hrvatske plaće u 2020. godini (1200 eura). Omjeri neto iznosa plaća tamo i ovdje sigurno su nešto manji, ali ni blizu nekakvom drastičnom raskoraku u prosječnim troškovima života. Da je tome tako svjedoči, uostalom, i podatak kako je samo lani oko 30 tisuća novih Hrvata odselilo u Njemačku, a sigurno svi ne hrle bezglavo tamo gdje im je lošije ili isto kao doma.
