Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4,2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4,7 posto zaposlenih.
Hrvatski sabor s radom će nastaviti u četvrtak raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći kojim će se omogućiti više minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori i koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu.
Prijedlogom zakonskih izmjena će se propisati njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4.250 kuna, a ne 3.400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, a poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.
Inače, broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4.2 posto ukupno zaposlenih, a u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4.7 posto zaposlenih.
Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada, i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.
