Prema rezultatima Europske zdravstvene ankete koju su objavili Eurostat i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svaka šesta žena pije alkohol svaki dan, a svaka peta svakodnevno konzumira i duhanske proizvode.
Alkohol svakodnevno pije 10,2 posto stanovnika Hrvatske, minimalno jednom tjedno 17,9 posto, manje od jednom tjedno 21 posto, a otprilike polovica građana, 50,9 posto, rijetko ili nikad ne pije alkoholna pića, prenosi Glas Slavonije.
Muškarci češće piju alkohol u odnosu na žene, 18,2 posto muškaraca pije alkohol svaki dan, 26,5 posto minimalno jednom tjedno, a 21 posto manje od jednom tjedno. Više od polovine žena, ili 63,4 posto, rijetko ili nikada ne pije alkoholna pića, njih 20,9 posto pije alkohol manje od jednom tjedno, a 15,7 posto, ili gotovo svaka šesta pije alkohol svakodnevno ili minimalno jednom tjedno.
34 posto odraslih u Hrvatskoj u 2019. godini imalo je normalnu tjelesnu masu prema indeksu tjelesne mase (ITM). Gotovo dvije trećine (65 %) imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu (42 % prekomjernu tjelesnu masu i 23 % debljinu), a jedan posto je pothranjenih.
Uz iznimku onih starijih od 75 godina, što je viša dobna skupina, tu je i veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Najniži udio zabilježen je među odraslima u dobi od 18 do 24 godine (27 %), dok je među onima koji su u dobi od 65 do 74 godine zabilježen najviši udio (79 %), a slično je i kada gledamo samo udio onih s debljinom (6 naprema 29 %), navodi HZJZ.
Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom pada kako raste razina obrazovanja. Dok je udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom među onima s niskom razinom obrazovanja bio 73 posto, među onima sa srednjom razinom obrazovanja bio je 66 posto, a među onima s visokom razinom obrazovanja 53 posto. U analizi se ističe i kako se udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom znatno razlikuje u pojedinim državama članicama Europske unije. Najviši udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj i Malti, a najniži u Italiji, Francuskoj i Luksemburgu.
U svim članicama EU-a više je muškaraca s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u usporedbi sa ženama. I u Hrvatskoj je zabilježena velika razlika po spolu, 73 posto muškaraca imalo je prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu u odnosu prema 59 posto žena.
Podatci o tjelesnoj težini ne iznenađuju ako se zna da je utvrđeno kako 36 posto hrvatskih građana provodi sedam ili više sati dnevno sjedeći ili ležeći, ne uključujući spavanje. Isto tako, rezultati istraživanja kazuju kako udio odraslih koji zadovoljavaju smjernice Svjetske zdravstvene organizacije da provode aerobnu tjelesnu aktivnost bar 150 minuta tjedno iznosi 19,5 posto.
Kada je riječ o uporabi duhana i duhanskih proizvoda, 22,1 posto stanovnika Hrvatske su svakodnevni pušači, i to 25,6 posto muškaraca i 19,5 posto žena. Povremeno puši 3,6 posto stanovnika. Među ljudima koji puše svaki dan njih 9,5 posto čini to unatrag jedne do pet godina, pet do 10 godina svaki dan puši njih 8,9 posto, a čak 81,6 posto puši svaki dan unatrag 10 i više godina. Hrvatski građani koji puše ipak su više orijentirani na klasični duhan, jer podaci kažu da čak 96,6 posto stanovnika nikada nije upotrebljavalo e-cigarete.
U godinu dana 26,3 posto stanovnika Hrvatske bilo je u situaciji da je predugo čekalo na zdravstvenu uslugu. Kašnjenje u dobivanju zdravstvene zaštite zbog udaljenosti ili problema s prijevozom iskusilo je 7,8 posto stanovnika. Najveći udio stanovnika koji si nisu mogli priuštiti zbog financijskih razloga pojedini oblik zdravstvene zaštite zabilježen je za stomatološke usluge.
