U srijedu je održana sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici je predstavio detaljan plan uvođenja eura u RH.
Od 1. 1. 2023. u Hrvatskoj će službena valuta biti eura, a prije toga nas očekuje još nekoliko važnih koraka.
“Nalazimo se u završnoj fazi, unatoč svim izazovima i krizama, na pragu smo ostvarenju jednog od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju”, rekao je premijer.
PVRH @AndrejPlenkovic na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: Naš prvi prioritet u razdoblju pred nama je zaštita potrošača, a najsnažniji alat u tome je fiksni tečaj konverzije – 1€ = 7,53450 kn. pic.twitter.com/lIOcTgf1LN
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) August 24, 2022
“Naš prvi prioritet u razdoblju pred nama je zaštita potrošača, a najsnažniji alat u tome je fiksni tečaj konverzije – 1€ = 7,53450 kn”, dodao je.
Naglasio je da uskoro počinje intenzivniji nadzor, a “posebno će se pratiti je li korišten ispravan tečaj te jesu li dvojno iskazane cijene i fiksni tečaj konverzije istaknute na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način. Tu očekujemo snažan angažman svih nadležnih institucija i aktera”.
Dodatnu zaštitu potrošača osigurat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kroz detaljno praćenje cijena i etičnosti poslovanja poduzeća kada je riječ o preračunavanju cijena, a poduzeća se pozivaju na potpisivanje etičkog kodeksa za uvođenje eura.
Premijer je naglasio da nas u sljedećih četiri mjeseca čeka dosa posla.
“Prvi i ključni prioritet je informiranost i zaštita potrošača. Građani moraju biti zaštićeni od bilo kakvih nastojanja da netko lovi u mutnom. Svi se moraju ponašati odgovorno i fer. Drugi dio je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti. Treći je prilagodba gospodarstva i društva u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana. Ta aktivnost je bitna. Četvrto je osvrnuti se na sve prednosti koje će nam donijeti članstvo u europodručju”, kazao je Plenković.
Premijer je podsjetio kako od 5. rujna kreće obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima prema fiksnom tečaju od 7,53450, a s time i intenzivniji nadzor u kojem će se pratiti je korišten ispravan tečaj te jesu li dvojno iskazane cijene i fiksni tečaj konverzije istaknute na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način.
– Cijene moraju biti istaknute na jasan i vidljiv način, sve mora biti istaknuto da ide in favorem građana. Tu očekujemo i angažman Državnog inspektorata i svih drugih – rekao je pa se osvrnuo na tvrdnje o rastu cijena u zemljama koje su uvele euro.
– Uvodimo euro u specifičnom momentu, to treba imati na umu, sve je veća inflacija u svim zemljama članicama, ali suprotno nekim tvrdnjama iskustvo pokazuje da je rast cijena u zemljama koje su uvele euro bio jednokratan i minimalan između 0,2 i 0,3 postotna boda, što je zanemarivo u sadašnjim stopama inflacije – poručio je..
‘Izmijenit ćemo danas 65 zakona, radili smo i na godišnjem’
Odmah nakon sjednice Nacionalnog vijeća održat će se i tematska sjednica Vlade na kojoj će donijeti niz zakonskih izmjena koje Sabor treba usvojiti ove jeseni prije službenog uvođenja eura kao nove valute od 1. siječnja.
– Danas ćemo izmijeniti 65 zakona, Vlada je radila i na godišnjem, nije se tih 65 zakona izmijenilo samo – rekao je Plenković.
Podsjetio je kako na dan uvođenja eura počinje zamjena kune u eure, da će se novac na računima zamijeniti automatski te da ćemo prva dva tjedna moći plaćati u kunama, ali će nam trgovci morati vratiti kusur u eurima. Nakon ta dva tjedna plaćanje se vrši isključivo u eurima.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će moguća u bankama i poslovnicama FINA-e te Hrvatske pošte cijelu iduću godinu, a nakon toga će biti moguće bez naknade zamijeniti kune u eure isključivo u HNB-u, ali treba imati na umu da će se novčanice moći zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice tijekom naredne tri godine.
‘Životni standard drugih zemalja je išao na bolje’
Plenković je naveo kako su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007., bruto plaće do 2021. rasle za 48 posto, cijene za 26 posto, a realan rast bruto plaća rastao je za 22 posto.
– Slovačka je uvela euro 2009. i od tada do 2021. realan porast bruto plaća oko 34 posto, plaće rasle 54, a cijene 20 posto. U Estoniji su od 2011. do 2021. bruto plaće realno rasle 50 posto, isto kao u Litvi, koja je uvela euro zadnja 2015. U Latviji, koja je ušla 2014., realan rast bruto plaća dosegnuo je čak 57 posto. Dakle, ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, onih država, osobito srednjoistočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao na bolje – istaknuo je naglasivši kako je sve to izuzetno važno u trenucima ove globalne energetsko-inflatorne krize.
Potom je premijer dao riječ i ministru financija Marku Primorcu.
– Teško je nakon ovakvog iscrpnog izlaganja reći nešto novo – rekao je na što mu je Plenković dobacio: “Vi ćete dugo biti ministar.”
Ministar gospodarstva Davor Filipović naveo je kako je 370 poslovnih subjekata do sada pristupilo etičkom kodeksu.
Viceguverner Michael Faulend je naveo podatak o kamatnim stopama na novoodobrene stambene kredite u zemljama koje nisu uvele euro.
– U Hrvatskoj su ostale na razini tri posto, čak i malo ispod, u Poljskoj su preko osam posto, Mađarskoj i Češkoj se kreću otprilike na oko 4,5 posto – istaknuo je.
