Antimaskeri su u najvećoj mjeri prisutni među radno aktivnom populacijom, među nezaposlenima ih je 20 posto, zaposlenima 18 posto, a u općoj populaciji 13 posto.
Protiv maski i mjera najviše se bune oni koji u kući nemaju starije od 65 godina, pokazuje istraživanje hrvatskih sociologa, piše Večernji list.
Iako se često doima u javnosti da ih je više nego što ih ima, istraživanje je pokazalo da je kod nas tek 13 posto antimaskera i među njima njih 2.7 posto koji misle da korona ne postoji.
Sociolozi Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj.
Pojavljuju se na prosvjedima, a djeluju i na društvenim mrežama
U Hrvatskoj su održana dva prosvjeda usmjerena protiv epidemioloških mjera pod nazivom Festival slobode, no, kako pišu sociolozi, radi se o puno širem fenomenu jer antimaskeri djeluju i na Facebooku – učlanjuju se u grupe, dijele objave, komentiraju ispod medijskih objava i slično. Međutim, članstvo u grupama i prosvjedi nisu glavni predmet ovog istraživanja, već stavovi vezani uz pandemiju koronavirusa koji su relevantni kada se govori o otporu prema epidemiološkim mjerama.
Studenti uglavnom nisu antimaskeri
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Sociologija i prostor, provedeno je na uzorku od 1512 građana od kojih 87% smatra da je koronavirus opasan i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13% smatra da su mjere prestroge, a koronavirus ne smatra toliko opasnim.
Prema rezultatima istraživanja, od ukupnog broja ispitanih studenata i učenika, njih 92,5% nisu antimaskeri. Najviše antimaskera staro je od 30 do 39 godina, njih 23,7%, dok ih je u dobi od 17 do 29 ukupno 17,8%. Najmanje antimaskera staro je 65 i više godina (3,3%). Također, većina antimaskera u svojim kućama nema osobe koje spadaju u rizičnu skupinu, odnosno one stare 65 i više godina.
Što se tiče podjele prema regijama, situacija je manje-više jednaka. No, ako se govori o klasnoj pripadnosti antimaskera, ne uključujući umirovljenike, najviše ih je u radničkoj klasi (25,2%), zatim slijedi viša klasa (13,6%) te srednja klasa (11,9%). Uglavnom su to radno aktivni ljudi, a najviše ih je u skupini nezaposlenih (20%), zatim slijede zaposleni (18%) i opća populacija (13%).
Privatnici su češće antimaskeri od onih zaposlenih u javnom sektoru – 22,2% naspram 12,2%. Kod onih kojima su se prihodi smanjili ili su izgubili posao zbog pandemije taj je stav izraženiji.
Nepovjerenje prema Vladi
Najveće nepovjerenje antimaskeri gaje prema Stožeru, Vladi i medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta, no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i prezimenom, a najmanje među biračima HDZ-a.
– Iako je antimaskerska reakcija kojom se umanjuje opasnost od virusa ili čak i negira, a epidemiološke mjere percipiraju se kao pretjerane, prisutna u hrvatskom društvu, ona je manjinska društvena pojava. Podaci pokazuju kako je riječ o marginalnoj pojavnosti koja se ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice po zdravlje stanovništva – zaključuju Ančić i Cepić. Da viša razina obrazovanja znači manju sklonost teorijama zavjere, to ovo istraživanje nije potvrdilo.
– Iz prikazanih rezultata u ovom istraživanju, iako je antimaskerska reakcija, kao pandemijski društveni refleks u kojem se umanjuje opasnost virusa SARS-CoV-2 ili čak i negira te u kojem se nametnute epidemiološke mjere percipiraju kao pretjerane, prisutna u hrvatskom društvu, ona je manjinska društvena pojava. Iako se može steći dojam da je široko prisutna tijekom pandemije, podaci pokazuju kako se radi o marginalnoj pojavnosti, koja se, međutim, ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice po zdravlje stanovništva. – zaključili su Ančić i Cepić.
