Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je konferenciju za medije povodom završetka redovitog zasjedanja Hrvatskoga sabora.
“Što se tiče jesenskog zasjedanja, povezao bih to s prioritetima RH u idućih nekoliko godina. Prvi veliki cilj je ostvarivanje potpune povezanosti Hrvatske, Pelješki most trebao bi biti spojen 28. ovog mjeseca, a u punoj funkciji bi bio oko ljeta 2022. Velika želja nam je postati dio Schengena 2022., a 2023. dio Eurozone. Nabavkom borbenih aviona zaokružili bismo sigurnost i na granicama i na nebu. Ohrabreni smo podacima HNB-a koji prognoziraju rast BDP”, rekao je Gordan Jandroković i dodao:
“Hrvatski će sabor biti posvećen tim ciljevima i temama reforme zdravstvenog i pravosudnog sustava, tu moramo ostvariti pomake. Bit će dosta posla. Što se tiče izvanredne sjednice, ne mogu sad procijeniti hoće li se to dogoditi. DSV je raspsao javni poziv za predsjednka Vrhovnog suda. Poziv traje 30 dana, nakon toga DSV pristigle kandidature šalje u Ured predsjednika koji onda traži njihovo mišljenje o kandidatima. Predsjednik Republike tad odabire jednog kandidata i šalje u Sabor. Teško možemo očekivati da to bude gotovo prije kraj kolovoza ili početka rujna.”
Na pitanje hoće li se ići na izmjenu nekih zakonskih rješenja vezano uz cijepljenje, Jandroković je rekao:
“Ne znamo kakvu bi formu ta odluka imala. Znamo da nećemo ići na obavezno cijepljenje za cijelu populaciju, a hoćemo li regulirati obvezu cijepljenja po pojedinim sektorima, sad ne mogu sto posto reći. Najave postoje, neke zemlje su donijele takva rješenja, ali kad krene konkretna rasprava i prijedlozi, onda možemo reći poziciju Sabora. Ako ćemo ići u regulaciju i nove zakone, onda ćemo imati izvanrednu sjednicu.”
Kazao je da početkom idućeg tjedna očekuje konkretne podatke koliko je točno osoba u Saboru cijepljeno.
O ljetnoj stanci i je li dva mjeseca previše za pauzu u radu Sabora, rekao je:
“Sabor je učinio sve potrebno u zakonodavnoj aktivnosti. Nemamo obaveza koje nismo napravili, da bi od toga bila šteta. Dvomjesečna stanka je definirana Ustavom. Zanimljivo je slušati kolege iz SDP-a koji bi svašta napravili kad su u oporbi, a na vlasti ne učine ništa.”
O cijepljenju je još dodao: “Zatražili smo od djelatnika u Saboru da prijave jesu li cijepljeni ili ne kako bismo mogli organizirati posao. Država je osigurala cjepivo kao odgovor na covid i ono je odgovor koji može smanjiti broj zaraženih. Što se tiče vezivanja potpora i cijepljenja, drago mi je da je postignut dogovor. Mislim da ljudi uviđaju da se radi o tome da država pomogne, ali da i poslodavac i radnik kroz osobnu odgovornost daju svoj doprinos da situacija svima bude bolja. Ponovno pozivam na osobnu odgovornost. Cijepljenje je danas i čin solidarnosti, pomažemo cijelom društvu.
Pratimo globalne trendove i vidimo da se ljudi cijepe, bilo da imaju lijeve ili desne vlade, ovo je pitanje povjerenja u znanost, a ne u Stožer.”
Naglasio je da mu je velika čast biti predsjednik Sabora s najdužim mandatom, no sam svoj rad nije htio ocjenjivati.
