Finska je i dalje najsretnija zemlja na svijetu, četvrtu godinu zaredom, a u prvih deset u odnosu na prošlu godinu razlike su minimalne. I dalje su tu Island, Danska, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Norveška, Novi Zeland, Austrija
Hrvatima se valjda treba desiti nešto loše da bi bili sretni. Teško je drugačije objasniti činjenicu da je na upravo objavljenoj listi najsretnijih zemalja na World Happiness Reportu za 2020. godinu zauzela visoko 23. mjesto od 149 zemalja.
23. mjesto najviše je za Hrvatsku u 9 godina otkad postoji World Happiness Report, publikacija inicijative Sustainable Development Solutions Network Ujedinjenih naroda, a interesantno je da je skok ostvaren baš u godini razornih potresa i pandemije koronavirusa.
U prvih deset najsretnijih zemalja u odnosu na prošlu godinu razlike su minimalne. Finska je i dalje, četvrtu godinu zaredom, najsretnija zemlja na svijetu, a tu su također Island, Danska, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Norveška, Novi Zeland, Austrija. Njemačka, koja je prošle godine bila na 17. mjestu najsretnijih, jedina je nova zemlja u top 10.
Građani Hrvatske su prema rezultatima prvi put u 9 godina mjerenja očigledno najsretniji kada su u pitanju države bivše Jugoslavije. Slovenci su napredovali s prošlogodišnjeg 33. mjesta na 26., a Srbija je napredovala s 64. mjesta na 42. BiH je skočila za 11 mjesta na 58. mjesto.
Kao i prošlih godina World Happiness Report oslanja se uglavnom na podatke koje svake godine prikuplja Gallupovo svjetsko istraživanje koje pokriva oko 98 posto svjetskog odraslog stanovništva. No, napomenuli su da je većina kontakata u 2020. s ispitanicima napravljena telefonom zbog nemogućnosti izlaska na teren zbog COVID-19 situacije. U izvješću također piše da je sveukupni broj ispitanih zbog objektivnih teškoća manji za trećinu negoli prošlih godina.
Za razliku od nekih drugih istraživanja koja se oslanjaju na popis čimbenika koje istraživači smatraju relevantnima, ljestvica World Happiness Reporta se oslanja na mišljenje stanovnika pojedinih zemalja o tome kako oni sami procjenjuju kvalitetu svog života.
Ispitanici stupanj sreće ocjenjuju od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život.
