Pulmolog Saša Srića gostovao je u Novom danu te je komentirao trenutnu epidemiološku situaciju i razinu procjepljenosti u Hrvatskoj.
Za početak je rekao kako je ponosan na cijeli tim koji je iznio najteži period epidemije te je dodao kako posljednja tri tjedna više nije u KB Dubrava nego se vratio u svoju matičnu bolnicu te da se nada kako u rujnu nećemo imati reprizu.
“Imat ćemo veliku procjepljenost, naravno očekivanja koja su govorila u prilog tome da ćemo 1. srpnja imati 50 posto procijepljenih naših sugrađana teško da će proći. Došlo je do jednog manjeg zastoja, manjeg interesa, postoje novi sojevi, indijski soj koji se već pojavio u nekim zemljama i bukti. Kod nas ga im sporadično, vjerujemo da ćemo uspjeti postići dobru epidemiološku sliku, iako ne možemo isključiti mogućnost četvrtog vala, ali ne smijemo dopustiti reprizu studenog i prosinca prošle godine”.
Na pitanje o zagovaranju najstrožih mjera kaže kako u ovom trenu ne zagovara lockdown, ali da svakako spada u one strože i opreznije.
“Mislim da su se moje procjene pokazale točnima. U 11. i 12. mjesecu prošle godine imali smo najlabavije i najmanje restriktivne mjere i upravo da su se tada donosile oštrije mjere, pa i lockdown, uvjeren sam da bismo imali upola manje mrtvih. Mislim da se zbog podilaženja raznim skupinama išlo na blaže mjere. Mislim da se balansiralo između gospodarstva i zdravstva no mislim da se ne bi dogodila onako grozna situacija da je bilo oštrijih mjera.
Često se ovih dana postavlja pitanje Švedske koja je imala blaže mjere, a bolje su prošli. Moramo znati da je mentalitet drugačiji, u Švedskoj su se puno blaže mjere poštivale više nego kod nas. Mi smo izrazito društveni. Kada je bilo najgore, donošenje naknadnih tvrđih mjera sigurno je uz cijepljenje polučilo rezultat”, rekao je.
Kaže i kako vjeruje da je lockdown trebao postojati kada je bilo najgore i to ne na tri mjeseca, nego na mjesec dana: “Ništa se s gospodarstvom ne bi dogodilo”. Pojasnio je i kako je u travnju rekao da se može ići na strože mjere ako brojke krenu rastu.
“Imali smo i tada jedan porast u smislu da smo imali puno više bolesnih mladih ljudi, puno bizarnih situacija i događalo se da ljudi u nekoliko sati završe na respiratorima”, veli za N1 .
