fbpx
21 C
Zagreb
Četvrtak, 7 srpnja, 2022

Igor Rudan: ‘S vremenom ćemo vjerojatno imati val južnoafričkog soja’

Pročitajte još:

Znanstvenik Igor Rudan ne osjeća se pogođeno ni uvrijeđeno kada je riječ o govoru mržnje kojemu je izložen sa svojim kolegama. Gostujući u RTL Direktu, rekao je da je jako puno radio u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji te su tražili neke društvene promjene kako bi se pomoglo javnom zdravstvu.

Kao svaki znanstveni savjetnik, nudio sam scenarij. Znači nikad nisam ništa zagovarao, ja sam samo objašnjavao – ljudi, možda nas čeka to, možda to… Vratite se na moje kolumne i vidjet ćete da uvijek postoji četiri, pet scenarija. To i jest uloga znanstvenog savjetnika da kaže – u ovo možda vjerujem više, a u ovo manje’, objašnjava znanstvenik Igor Rudan kada se osvrne godinu unatrag na to je li u nekim svojim iznesenim stavovima bio previše rigorozan

“Ja sam jako puno radio po Africi, Južnoj Americi, Jugoistočnoj Aziji i gdjegod vi dolazite, tražite neke društvene promjene kako bi se pomoglo javnom zdravstvu. Vi uvijek nekoga time, ili barem ako ga ne ugrožavate, onda će se osjetiti ugrožen i onda će vam na neki način početi podmetati razne stvari. Ja sam imao to iskustvo, međutim kolege koje pretežno rade u laboratorijskim uvjetima nisu. Tako da su možda malo više zatečeni. Mene to nije iznenadilo”, poručio je Rudan.

Dodao je da je mnoštvo njegovih tekstova i analiza u proteklih godinu dana potpuno izvađeno iz konteksta. “Jako puno toga što sam na početku pisao je potpuno izvađeno iz konteksta i sad se koristi godinu dana kasnije. Ja sam kao svaki znanstveni savjetnik nudio scenarij. Znači ja nikad nisam ništa zagovarao, ja sam samo objašnjavao – ljudi, možda nas čeka to, možda to, možda to… Vratite se na moje kolumne i vidjet ćete da uvijek postoji četiri, pet scenarija. To i je uloga znanstvenog savjetnika i kažem: ‘U ovo možda vjerujem više, a u ovo manje’.

Zamislite, ništa od toga ne razuvjerava sljedbu tih ljudi, a znanstvenicima nije uopće prikladno se natezati s bilo kim na takve neznanstvene hipoteze, međutim mi pustimo stvarnosti da to demantira. Čak i kad stvarnost demantira, tu sad nastaje taj problem. Znači to je sad jedan znanstveni fenomen koji nije samo u Hrvatskoj, to je u svim državama svijeta. Dogodi se kad ih stvarnost demantira da postoji opasnost da se ta sljedba okrene protiv njih. Sad tu oni moraju naći nekog vanjskog neprijatelja, najlakše je među onima koji su govorili istinu, optužiti, okriviti, reći da su oni bili u krivu, ili da su oni bili još više u krivu, a nisu – objasnio je.

‘Toliko je tu hipoteza, stalno novih momenata i stalno izviru neke nove priče. Cjepivo bi načelno, da se virus nije mijenjao, da nije mutirao, sada kad smo cijepili 70 posto svjetske populacije, bilo rješenje. Iako čak ni tada ne bismo znali bi li virus skočio na neke životinje. Možda bi se našao neki drugi rezervoar pa bi u njima slobodno mutirao, pa se vratio. Zanimljivo je, već imamo dovoljan broj kritičnih slučajeva, da su se ti sojevi počeli događati i oni mogu biti opasni na tri načina. Da se puno brže šire nego prije, to je britanski soj, ali on je osjetljiv na cjepiva. Njega ćemo se riješiti. Dok se on brzo širi, on drži ove ostale podređenima. Kad se njega riješimo cjepivom, iskočit će nam neki novi problem. Ta dva problema mogu biti da je ubojitiji, čega zasad imamo naznake kod britanskog soja, ili da je rezistentan na ljudski imunitet. Ti nas najviše brinu’, objašnjava Rudan što ga zabrinjava u pandemiji.

Napominje kako je južnoafrički soj već ušao u Hrvatsku.

‘S obzirom na to da cjepivo AstraZenece nije baš efikasno protiv tog južnoafričkog soja, a puno smo cijepili AstraZenecom, mi ćemo vjerojatno imati neki valić ili veći val južnoafričkog soja s vremenom’, kaže.

Žao mu je što na zadnja dva Znanstvena savjeta nije mogao doći jer je imao drugih obaveza.

‘Hrvatska je već vidjela što znači preventivno djelovati, imati povjerenja u to za što su epidemiolozi školovani, a to je da prepoznaju u nizu podataka potrebu da se preventivno reagira tako da nemate veliki val’, govori Rudan.

Je li trebalo sada biti rigoriznije ili je u redu da budu otvoreni kafići, restorani, terase kao što su sada?

Sve ovisi o tome što je nekoj državi prioritet. Ja neprekidno, gotovo od početka pandemije znam što se događa u svih 200 zemalja jer imam suradnike.

Komentirao je i situaciju u Švedskoj, odnosno rezultate švedskog modela. Unatoč tome što nisu nosili maske i što su nastavili normalno živjeti, imaju jednu od najnižih stopa mortaliteta u Europi. To Rudan pripisuje sreći.

– Ništa od toga, nažalost, nije točno. To su neke legende koje su se širile kako bi se pokazalo da postoji neki alternativni pristup. Postoji opća liberalizacija svega, vidjeli smo to u nekim američkim državama i nekim afričkim pa pustite vidjeti što će se dogoditi. Ali, jako je komplicirano to što je bilo u Švedskoj. Nije da oni nisu imali mjere, oni su itekako imali nekih mjera. Nije da je Tegnell pogriješio u tome da je on želio napraviti drugačije u Švedskoj jer Švedska ima jedan fantastičan epidemiološki kontekst. Tamo imate 40 posto ljudi u “single-household”, znači jedna osoba u kućanstvu. Oni se kulturološki drže distance, ne grupiraju se. Imaju ogromnu populaciju od milijun ljudi koji su najaktivniji, a to su mladi ljudi, oni koji se najviše šire su imigranti u Švedskoj. On je znao da ima dobitnički kontekst epidemiološki i da si može dozvoliti puno više slobode nego si mogu dozvoliti europske zemlje. Mi smo prvo vidjeli tamo u Kini reprizu onoga što smo vidjeli sa SARS-om i MERS-om. Pojavi se novi koronavirus treći put, sa karantenom su ga zatvorili u Wuhanu odmah, padao je val, sve prve linije obrane Singapura, Južne Koreje, su ga zaustavile… Mislili smo da opet imamo SARS i MERS samo što nije 30 ili 10 posto smrtnost nego samo 0,5 do 1 posto. Znači nije panika. Kada su govorili da je 6 posto smrtnost ili 5, mi smo to još sa epidemiološkim znanjem reducirali na pola do 1 posto. Mi smo standardizirali niz stvari i to je ono što smo tada vjerovali. No, onda je došao virus u Italiju i onda je odjednom tamo bilo isto 5 ili 6 posto.

- Reklama-

Najnovije vijesti:

Nikolina Ristović: ‘Od ove boli možeš izgubiti razum, a ja si moram sačuvati zdravlje’

Nikolina Ristović ex Pišek zadnjih tjedana dana trpi rigorozne optužbe od strane svog svekra, Viktora Ristovića poznatijeg kao Miša...

Vrijeme:

Zagreb
vedro
17.2 ° C
21 °
16.8 °
77 %
0kmh
0 %
Čet
29 °
Pet
24 °
Sub
27 °
Ned
27 °
Pon
23 °

Tečajna lista:

HRK - Hrvatska kuna
EUR
7,5223
USD
7,3865
GBP
8,8029
CHF
7,6107
- Reklama-

Pročitajte još:

Popularno: