Zemlje Europske unije usvojile su danas konačnu, ublaženu verziju hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeća za pojedine članice i u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci tog energenta iz Rusije.
Europa se ovaj tjedan suočava s daljnjim pritiskom zbog plina nakon što je ruski Gazprom rekao da će ponovno smanjiti dotok u Europu kroz plinovod Sjeverni tok 1, na tek petinu njegova kapaciteta.
“Ovo nije bila nemoguća misija! Ministri su postigli politički dogovor o smanjenju potražnje za plinom uoči predstojeće zime”, stoji u tvitu.
🔋 #TTE Energy | 👏 This was not a Mission Impossible! Ministers have reached a political agreement on gas demand reduction ahead of the upcoming winter.#EU2022CZ pic.twitter.com/XBnKuTs75W
— EU2022_CZ (@EU2022_CZ) July 26, 2022
Plan je nešto umanjen u odnosu na prvotnu ideju za rezovima, a priprema se i daljnje smanjenje opskrbe iz Rusije.
Ministri energetike zemalja članica usvojili su prijedlog da sve zemlje EU-a dobrovoljno smanje upotrebu plina za 15 posto od kolovoza do ožujka. Smanjenja bi mogla postati obvezujuća u hitnim slučajevima opskrbe, ali zemlje su se složile s izuzećem za neke zemlje i industrije, nakon što su se neke Vlade protivile tome da se smanjenje od 15 posto nametne kao obvezujuće.
Ruska naftna kompanija Gazprom nedavno je najavila da će smanjiti protok kroz plinovod Sjeverni tok 1 do Njemačke na petinu kapaciteta, pa EU nije imao druge nego postići ovakav dogovor.
Uz desetak zemalja EU-a koje su već suočene sa smanjenom opskrbom iz Rusije, Bruxelles je upozorio da je potpuni prekid isporuke vjerojatan i poziva zemlje da se pripreme štedeći plin i skladišteći ga za zimu.
EU se pribojava da je prekid isporuke plina iz Rusije vrlo izgledan te da će Moskva to učiniti u znak odmazde zbog sankcija bez presedana koje je kolektivni zapad nametnuo Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Ministri energetike usvojili su prijedlog za sve članice EU-a da dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto od kolovoza do ožujka.
I strongly welcome the endorsement by Council of the regulation to reduce gas demand and prepare for the winter.
It is a decisive step to face down the threat of a full gas disruption.
Thanks to today’s decision, Europe is now ready to address its energy security, as a Union.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) July 26, 2022
Iako je cilj dobrovoljan, Komisija bi ga mogla učiniti obvezujućim u slučaju krize opskrbe, no postoje izuzeća za niz zemalja i industrija.
Njemački ministar energetike Robert Habeck rekao je da će ovaj dogovor pokazati predsjedniku Vladimiru Putinu da je Europa i dalje ujedinjena.
– Nećete nas podijeliti, rekao je Habeck.
Mađarska je bila jedina zemlja koja se usprotivila tom planu, navode dva europska dužnosnika.
Uoči sastanka ministara češki ministar trgovine i industrije Jozef Sikela kazao je da će neumorno raditi na postizanju dogovora koji će biti prihvatljiv svim državama članicama.
– Češka kao država predsjedateljica potpuno podržava tu ambiciju. Jedinstvo i solidarnost najbolje su oružje koje imamo protiv Putina i siguran sam da ćemo to do kraja dana i pokazati, poručio je Sikela.
– Želim biti sigurna da se nijedna zemlja ne prisiljava na redukciju, da je nezadovoljna ovim dokumentom ili da je prisiljena ograničiti svoju energetsku sigurnost. Ne želimo ni jednu državu natjerati da prihvati neprihvatljiva rješenja, naglasila je poljska ministrica za klimu Anna Moskwa.
– Jučerašnja objava Gazproma još jednom pokazuje da moramo biti spremni na moguću obustavu plina iz Rusije u bilo kojem trenutku. Da bismo za to bili spremni, moramo djelovati odmah, rekla je povjerenica EU-a za energetiku Kadri Simson.
Obveze uz izuzeća
Plan je prije prihvaćanja naišao na otpor niza vlada i članice su ga preinačile kako bi uključile iznimke za brojne zemlje i industrije.
Neki su pak upozorili da blaža pravila znače rizik da države ne uspiju uštedjeti dovoljno plina za zimu. Dok su vlade, uključujući Njemačku, najvećeg europskog korisnika plina, pojačale svoje mjere za uštedu energije, države EU-a smanjile su svoju kombiniranu upotrebu plina za samo 5 posto, usprkos višemjesečnom rastu cijena i sve manjoj ruskoj opskrbi.
Prema prerađenom prijedlogu iz obvezujućeg cilja izuzele bi se države poput Irske i Malte koje nisu povezane s plinskim mrežama EU-a. Države koje izvoze plin drugima i one s gotovo punim skladištem plina mogle bi imati blaže ciljeve, a industrije poput kemijske i čelika mogle bi biti izuzete.
Plan je testirao solidarnost EU-a, a neke države kažu da je nametanje jednakog postotka smanjenja u svim zemljama nepravedno. Kritičari uključuju Španjolsku, koja se ne oslanja na ruski plin, i Grčku, koja kaže da bi se mogla nositi s ruskim prekidom isporuke.
Poljski dužnosnik rekao je da će se zemlja usprotiviti svim pravilima koja bi drugim članicama EU-a mogla dopustiti korištenje poljskih rezervi plina.
Ruski Gazprom za najnovije smanjenje isporuke plina kao objašnjenje naveo je probleme s turbinom, no Kadri Simson tvrdi da je taj potez “politički motiviran”.
Prije invazije na Ukrajinu potkraj veljače, Rusija je isporučila 40 posto plina EU-u.
